Oštećeni rukopisi
Utisak
da je, pored nađenog i nabrojanog fonda bosanskih srednjevjekovnih rukopisa,
morao da egzistira još jedan širi i raznovrsniji, mnogo originalniji, koji je,
na žalost, propao upravo zbog neuklapanja u pravovjerne dogme pravoslavne ili
katoličke crkve. Ono što je preživjelo
inkviziciju i progone, uništeno je tokom dva svjetska rata tokom kojih su se
odvijale pljačke kulturne pokretne baštine cijeloga Balkana. Danas se ovi
rukopisi ili njihovi fragmenti mogu naći u evropskim muzejima i arhivima, ali
nijedna od balkanskih zemalja još nije načinila detaljan popis otuđene pisane
baštine niti utvrdila gdje se nalazi, mada u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji imaju
određeni popisi koji nisu kompletni.
Tabela 8. Oštećeni rukopisi
Fragmenti
manje od 10 listova
|
Oštećeni
|
Izgorili
|
Izgubljeni
|
Gotovo
kompletni
|
Kompletni
|
7
|
9
|
2
|
2
|
3
|
5
|
Iz
tabele može se vidjeti da su rijetki sačuvani kompletni rukopisi, a najveći
broj rukopisa ima samo nekoliko sačuvanih stranica:
Tabela
9. Sačuvano najmanje listova
Sačuvano
listova
|
Pojedini rukopisi
|
1
list
|
Splitski odlomak glagoljskog misala
|
2 lista
|
Mihanovićev odlomak Apostola; Belićevo evanđelje; Listići iz Monteprandona
|
4 lista
|
Batalovo evanđelje; Grškovićev odlomak Apostola
|
8 listova
|
Početije svijeta; Grigorovič-Giljferding evanđelje
|
Listovi su odvojeni i čuvaju se na različitim mjestima
|
Grigorovič-Giljferding evanđelje (2+6 listova); Sofijsko
evanđelje (3 odlomka različita); Srećkovićevo evanđelje (2+186 listova);
Miroslavljevo evanđelje (1+362 lista) |
Ukupna
statistika pokazuje da postoji samo 8 kompletnih ili gotovo kompletnih rukopisa
a njih 20 je oštećeno, a čak 8 pd njih ima manje od 10 listova.
Tabela
10. Ukupna statistika sačuvanih listova
do 10 listova
|
do 100
|
više od 100
|
gotovo kompletni
|
listovi su odvojeni
|
8
|
3
|
17
|
8
|
4
|
Na
spisak evanđelja koja su sačuvana kompletna ili gotovo kompletna uvršteni su i
oni rukopisi koji su izgorjeli ili izgubljeni ali postoji njihov opis.
Tabela
11. Spisak kompletnih rukopisa
Rukopis
|
Listova
|
Manojlovo evanđelje
|
32
|
Radosavljev zbornik
|
60
|
Četveroevanđelje iz Dovolje
|
114
|
Treće beogradsko evanđelje
|
136
|
Nikoljsko evanđelje
|
147
|
Vrutočko evanđelje
|
157
|
Čajničko evanđelje
|
167
|
Berlinska Aleksandrida
|
182
|
Srećkovićevo evanđelje
|
186+2
|
Divoševo evanđelje
|
187
|
Daničićevo evanđelje
|
199
|
Kopitarovo evanđelje
|
225
|
Hrvojev misal
|
247
|
Beogradski Apostol
|
258
|
Pripkovićevo evanđelje
|
260
|
Mletački zbornik
|
300
|
Giljferdingov apostol
|
302
|
Hvalov zbornik
|
359
|
Miroslavljevo evanđelje
|
362+1
|
Tabela
12. Veličina formata listova rukopisa
14-15
cm
|
16-17
cm
|
17-18
cm
|
19
-20 cm
|
20-23
cm
|
21-29
cm
|
30
cm
|
40-50
cm
|
1
|
4
|
3
|
5
|
6
|
4
|
1
|
1
|
Format 19-23 cm je najzastupaniji, a s obzirom na progone inkvizicije i najpraktičniji da se rukopis
prenosi tokom bijega. Izuzetak je Miroslavljevo evanđelje koje je namjenski
pravljen za pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori , a crkveni kodeksi su uvijek
velikog formata kako bi ih bilo teško ukrasti.
Tabela
13. Najmanji i najveći rukopisi
Najmanji
je do 15 cm
|
Radosavljev zbornik (14,3 x 11 cm)
|
Listovi visoki 16 cm i više
|
Listići iz Monteprandona (16x12 cm); Nikoljsko evanđelje (16,5 x
10,5 cm); Divoševo evanđelje (16,5 x 22,5 cm)
|
Listovi visoki 17 cm i više
|
Hvalov zbornik (17 x 11 cm); Belićevo evanđelje (17,8x12,1 cm);
Vrutočko evanđelje (17,9 x 11,5 cm)
|
Tri najveća formata su
|
Grigorovič-Giljferding evanđelje (27,5 x 20,5 cm); Splitski
odlomak glagoljskog misala (30x20 cm); Miroslavljevo evanđelje (41,8 x 28,4
cm)
|
Tabela
14. 11
rukopisa srednjeg formata
Manojlovo evanđelje
|
19 x 13 cm
|
Kopitarovo evanđelje
|
19 x 15,5 cm
|
Mletački zbornik
|
19,5 x 13 cm
|
Čajničko evanđelje
|
19,5 x 15 cm
|
Pripkovićevo evanđelje
|
19,7 x14,5 cm
|
Mihanovićev odlomak Apostola
|
20,5 x 8,5-6,5 cm
|
Batalovo evanđelje
|
20,5 x13,5 cm
|
Četveroevanđelje iz Dovolje
|
21,5 x14,5 cm
|
Grškovićev odlomak Apostola
|
21,7 x 15,5 cm
|
Giljferdingov apostol
|
21 x14 cm
|
Hrvojev misal
|
22,5 x 31 cm
|
Izgorjeli rukopisi
Narodna
biblioteka Beograda je izgorila tokom bombardovanja 6. aprila oko 16 časova sa zapaljivivim bombama i tom prilikom uništeno je najmanje
300.000 knjiga. Pored knjižnog fonda, izgorelo je i više od 1.000
srednjevjekovnih rukopisnih knjiga, kao i originalni rukopisi, vladarske i
druge povelje, najrazličitiji dokumenti svetovnog i crkvenog
karaktera, značajne zbirke turskih rukopisa. Tada su izgorjeli Daničićevo i
Treće beogradsko evanđelje.
Facebook
album - Daničićevo evanđelje
Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Daničićevo
evanđelje
Picasa album – Daničićevo evanđelje
Google grupa Tragom pisane baštine BiH –
Treće
beogradsko evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bkcQ-wLGdjo
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bkcQ-wLGdjo
Izgubljeni rukopisi
Belićevo
i Srećkovićevo evanđelje do dan danas nisu pronađeni, ali najvjerovatnije je da
su završili kod nekog kolekcionara, kao što je bio slučaj sa Nikoljskim
evanđeljem. Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod
sign. rs. br.55 (112), ali u toku I svjetskog rata je izgubljeno. „Nađen“ je ponovo
u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty, gdje se i danas nalazi pod
signaturom W 147, uz oznaku »bosanski rukopis«. Sir Chester Beatty je bio
poznati veliki kolekcionar i bibliofil, a svoju kolekciju je najviše kupovao u
Rusiji, u doba Staljina, gdje je postojalo jako crno tržište starih i rijetkih
rukopisa i knjiga.
Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Belićevo
evanđelje
Google grupa Tragom pisane baštine BiH –
Srećkovićevo evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/wAAir9-lFC8
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/wAAir9-lFC8
Nema komentara:
Objavi komentar