ponedjeljak, 7. prosinca 2015.

Oštećeni rukopisi



Utisak da je, pored nađenog i nabrojanog fonda bosanskih srednjevjekovnih rukopisa, morao da egzistira još jedan širi i raznovrsniji, mnogo originalniji, koji je, na žalost, propao upravo zbog neuklapanja u pravovjerne dogme pravoslavne ili katoličke crkve.  Ono što je preživjelo inkviziciju i progone, uništeno je tokom dva svjetska rata tokom kojih su se odvijale pljačke kulturne pokretne baštine cijeloga Balkana. Danas se ovi rukopisi ili njihovi fragmenti mogu naći u evropskim muzejima i arhivima, ali nijedna od balkanskih zemalja još nije načinila detaljan popis otuđene pisane baštine niti utvrdila gdje se nalazi, mada u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji imaju određeni popisi koji nisu kompletni.

Tabela 8. Oštećeni rukopisi
Fragmenti manje od 10 listova
Oštećeni
Izgorili
Izgubljeni
Gotovo kompletni
Kompletni
7
9
2
2
3
5

Iz tabele može se vidjeti da su rijetki sačuvani kompletni rukopisi, a najveći broj rukopisa ima samo nekoliko sačuvanih stranica:


Tabela 9. Sačuvano najmanje listova
Sačuvano listova
Pojedini rukopisi
1 list
Splitski odlomak glagoljskog misala
2 lista
Mihanovićev odlomak Apostola; Belićevo evanđelje;  Listići iz Monteprandona
4 lista
Batalovo evanđelje; Grškovićev odlomak Apostola
8 listova
Početije svijeta; Grigorovič-Giljferding evanđelje
Listovi su odvojeni i čuvaju se na različitim mjestima
Grigorovič-Giljferding evanđelje (2+6 listova); Sofijsko evanđelje (3 odlomka različita); Srećkovićevo evanđelje (2+186 listova);
Miroslavljevo evanđelje (1+362 lista)

Ukupna statistika pokazuje da postoji samo 8 kompletnih ili gotovo kompletnih rukopisa a njih 20 je oštećeno, a čak 8 pd njih ima manje od 10 listova.

Tabela 10. Ukupna statistika sačuvanih listova
do 10 listova
do 100
više od 100
gotovo kompletni
listovi su odvojeni
8
3
17
8
4

Na spisak evanđelja koja su sačuvana kompletna ili gotovo kompletna uvršteni su i oni rukopisi koji su izgorjeli ili izgubljeni ali postoji njihov opis.

Tabela 11. Spisak kompletnih rukopisa
Rukopis
Listova
Manojlovo evanđelje
32
Radosavljev zbornik
60
Četveroevanđelje iz Dovolje
114
Treće beogradsko evanđelje
136
Nikoljsko evanđelje
147
Vrutočko evanđelje
157
Čajničko evanđelje
167
Berlinska Aleksandrida
182
Srećkovićevo evanđelje
186+2
Divoševo evanđelje
187
Daničićevo evanđelje
199
Kopitarovo evanđelje
225
Hrvojev misal
247
Beogradski Apostol
258
Pripkovićevo evanđelje
260
Mletački zbornik
300
Giljferdingov apostol
302
Hvalov zbornik
359
Miroslavljevo evanđelje
362+1

Tabela 12. Veličina formata listova rukopisa
14-15 cm
16-17 cm
17-18 cm
19 -20 cm
20-23 cm
21-29 cm
30 cm
40-50 cm
1
4
3
5
6
4
1
1

Format 19-23 cm je najzastupaniji, a s obzirom na progone  inkvizicije i najpraktičniji da se rukopis prenosi tokom bijega. Izuzetak je Miroslavljevo evanđelje koje je namjenski pravljen za pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori , a crkveni kodeksi su uvijek velikog formata kako bi ih bilo teško ukrasti.

Tabela 13. Najmanji i najveći rukopisi
Najmanji je do 15 cm
Radosavljev zbornik (14,3 x 11 cm)
Listovi visoki 16 cm i više
Listići iz Monteprandona (16x12 cm); Nikoljsko evanđelje (16,5 x 10,5 cm); Divoševo evanđelje (16,5 x 22,5 cm)

Listovi visoki 17 cm i više
Hvalov zbornik (17 x 11 cm); Belićevo evanđelje (17,8x12,1 cm); Vrutočko evanđelje (17,9 x 11,5 cm)
Tri najveća formata su
Grigorovič-Giljferding evanđelje (27,5 x 20,5 cm); Splitski odlomak glagoljskog misala (30x20 cm); Miroslavljevo evanđelje (41,8 x 28,4 cm)

Tabela 14. 11 rukopisa srednjeg formata
Manojlovo evanđelje
19 x 13 cm
Kopitarovo evanđelje
19 x 15,5 cm
Mletački zbornik
19,5 x 13 cm
Čajničko evanđelje
19,5 x 15 cm
Pripkovićevo evanđelje
19,7 x14,5 cm
Mihanovićev odlomak Apostola
20,5 x 8,5-6,5 cm
Batalovo evanđelje
20,5 x13,5 cm
Četveroevanđelje iz Dovolje
21,5 x14,5 cm
Grškovićev odlomak Apostola
21,7 x 15,5 cm
Giljferdingov apostol
21 x14 cm
Hrvojev misal
22,5 x 31 cm


Izgorjeli rukopisi

Narodna biblioteka Beograda je izgorila tokom bombardovanja  6. aprila oko 16 časova sa zapaljivivim  bombama i tom prilikom uništeno je najmanje 300.000 knjiga. Pored knjižnog fonda, izgorelo je i više od 1.000 srednjevjekovnih rukopisnih knjiga, kao i originalni rukopisi, vladarske i druge povelje, najrazličitiji dokumenti svetovnog i crkvenog karaktera, značajne zbirke turskih rukopisa. Tada su izgorjeli Daničićevo i Treće beogradsko evanđelje.

Facebook album - Daničićevo evanđelje
Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Daničićevo evanđelje
Picasa album – Daničićevo evanđelje

Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Treće beogradsko evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bkcQ-wLGdjo

Izgubljeni rukopisi
Belićevo i Srećkovićevo evanđelje do dan danas nisu pronađeni, ali najvjerovatnije je da su završili kod nekog kolekcionara, kao što je bio slučaj sa Nikoljskim evanđeljem. Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod sign. rs. br.55 (112), ali u toku I svjetskog rata je izgubljeno. „Nađen“ je ponovo u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty, gdje se i danas nalazi pod signaturom W 147, uz oznaku »bosanski rukopis«. Sir Chester Beatty je bio poznati veliki kolekcionar i bibliofil, a svoju kolekciju je najviše kupovao u Rusiji, u doba Staljina, gdje je postojalo jako crno tržište starih i rijetkih rukopisa i knjiga. 

Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Belićevo evanđelje

Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Srećkovićevo evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/wAAir9-lFC8


Nema komentara:

Objavi komentar