Rukopisi van BiH

Bosanski srednjevjekovni rukopisi predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu svih naroda Bosne i Hercegovine. Njihova historijska sudbina neodvojiva je od historijskih prilika kroz koje je prolazila zemlja u kojoj su nastali. Svi sačuvani srednjovjekovni bosanski rukopisi, izuzev jednog, danas se nalaze u zbirkama izvan naše zemlje. Nikada do sada nisu cjelovito ni prikazani ni obrađeni u zemlji njihovog nastanka iako su uvidi u njih i njihova istraživanja od presudne važnosti za razumijevanje i afirmaciju bosanske kulturne cjelovitosti.

Za većinom bosanskih kodeksa i bosanskohercegovačke dokumentarne baštine treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i baštinskim ustanovama, posebno u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Turskoj, kao i susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

Tabela 21. Države gdje se sada nalaze rukopisi

Država	Broj rukopisa
BiH	1
Bugarska	2
Crna Gora	1
Hrvatska	3
Italija	4
Irska	1
Makedonija	1
Njemačka	1
Rusija	5
Slovenija	1
Srbija	7
Turska	1

Tabela 22. Kulturne institucije gdje se nalaze

Akademija nauke i umjetnosti	5
Arhiv	1
Biblioteka	15
Manastir	1
Muzej	3
Privatne kolekcije	2
Samostan	1

Univerzitetska biblioteka „Kliment Ohridski“ u Skoplju je digitalizovala Vrutočko evanđelje iz privatne zbirke i tako omogućila slobodan pregled digitalnoj kopiji.

Privatni kolekcionari

Najviše bosanskih rukopisa je pronađeno u BiH u privatnim zbirkama pravoslavnih porodica, koje su ga čuvale. Postoji zapis da je kolekcionar Giljferding dočekan u Mostaru 15.05.1857. godine u tim porodicama i moguće je da su mu kodeksi poklanjani ili ih je možda kupovao. On je bio bio prvi ruski konzul u Sarajevu, a njegova zbirka je jedna od najpoznatijih i danas je sastavni dio Nacionalne biblioteke u Rusiji. Nalazi se na Odjeljenju srednjevjekovnih južnoslavenskih rukopisa bivše Jugoslavije i Bugarske. Ova zbirka sadrži 400 srpskih, 100 bugarskih, 150 hrvatskih rukopisa, nešto malo moldavskih i vlaških.

Vuk Stefanović Karadžić je poklanio kodeks Kopitaru u Ljubljani, a obojica su bili poznati kao veliki kolekcionari srednjevjekovnih rukopisa.

Italijanski kolekcionar Đanbatista Rekanati iz 18. vijeka je oporučno ostavio svoje rukopise Biblioteci u Veneciji 1734. godine.

Vrbnički kapelan Gršković je bio kolekcionar koji je bosanski odlomak našao u omostu sa starim računima na glagoljici kod svog rođaka na Krku. Pred progonima, bosanski krstjani su bježali u Dalmaciju i ostavljali rukopise kako bi bezbjedno dalje nastavili.

Pravoslavni manastiri su sačuvali evanđelja Crkve bosanske jer je prijevod isti kao i kod Crkv ebosanske, tako da su se mogli služiti i koristiti u pravoslavnim onredima. Zbog progona heretika, sveštenici su ih proklinjali, često su iskidali kolofon i stranice na kojima su bili podaci o piscu i mjestu nastanka rukopisa ili heretičke glose na marginama koje bi prekrivali crtežima ili drugim komentarima.

U privatnim kolekcijijama su Vrutočko i Srećkovićevo evanđelje. 

Tabela 23. Države gdje su pronađeni rukopisi

Austrija	1
BiH	7
Bugarska	2
Crna Gora	4
Hrvatska (Cres 1, Krk 1, Split 2)	4
Italija	2
Makedonija	2
Slovenija	1
Srbija	6

Tabela 24. Mjesta gdje su se nalazili rukopisi

Privatno vlasništvo	14
Inkvizitor u Italiji	2
Pravoslavna crkva BiH	1
Pravoslavna crkva Crna Gora	3
Pravoslavni manastir	3
Biblioteka	4
Arhiv	1

LINKOVI TPBBIH:

Picasa Album: Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MjestaGdjeSeSadaNalazeBosanskiRukopisi

Slide prezentacija Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-mjesta-gdje-se-sada-nalaze-bosanski-rukopisi